Forum za slobodu odgoja

S kampanjom za ulazak u Europsku uniju u punom tijeku, ali i uz sve veću raširenost sudjelovanja u projektima EU fondova, sve je snažnija prisutnost tema Europske unije u radu s djecom. Informiranje o Europskoj uniji koje je ponekad informiranje, ponekad educiranje, a ponekad zagovaranje ili čak otvorena politička indoktrinacija provodi se u školama pa čak i vrtićima i raznim drugim ustanovama za djecu. Iako projekti koji se financiraju iz EU fondova ne zahtijevaju političku propagandu uz hrvatsko nasljeđe nekritične političke kulture prijavljuju se projekti i aktivnosti koje sadrže političku indoktrinaciju usmjerenu na djecu, mlade i ugrožene skupine.

Jedna od najvećih kritika u raspravi o kampanji za referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju je premala količina ili kvaliteta informacija koje su na raspolaganju građanima Međutim, čini se da nije problem u količini informacija koje su dostupne pa čak ni njihovoj kvaliteti, već u odnosu između pojedinačnih informacija, odnosno u nedostatku koncepata i konteksta kao i u jednosmjernom odnosu između pružatelja informacije i korisnika. Ovaj je problem vidljiv i u području rada s djecom.

Uzimajući gore navedenu situaciju kao izuzetno problematičnu i opasnu za razvoj kritičnosti kod djece i mladih kao i izravno ugrožavanje njihovih prava Forum za slobodu odgoja želi pozvati na (pedagošku) odgovornost, osviještenost i kritičnost u uključivanju djece i mladih u političke teme kao i u napore političkog (građanskog) odgoja te naglasiti kako je politička propaganda koja za ciljanu skupinu ima djecu i mlade izuzetno štetna kako za njih tako i za društvo u cjelini. Zbog toga pozivamo:

• nadležne institucije da kontroliraju i sustavno urede pitanje političkog obrazovanja u školama,
• ravnatelje da zaštite svoje učenike te
• obrazovne djelatnike da promišljeno i odgovorno pristupaju ovim temama.

Postoji nekoliko glavnih problema koja smo do sada uočili prilikom provođenja ove teme i njenim prenošenjem djeci i mladima:

1. Neprimjerenost sadržaja dobnim skupinama. Nailazimo na primjere provođenja vrlo sličnih sadržaja o Europskoj uniji na svim razinama obrazovanja pa čak i u vrtićima. Smatramo da, iako se u vrtićima, kao i nižim razredima osnovne škole mogu obrađivati neke teme s naglašeno odgojnim ciljevima kao što su, primjerice, nenasilna suradnja, tolerancija i raznolikost (koje se često navode kao europske ili EU vrijednosti), ostale teme, a posebno tema izlaska na referendum, nije tema prikladna za ovu dob.
2. Nekritičnost sadržaja koji se prenosi djeci i mladima. Ovdje se radi o provođenju političke indoktrinacije, a ne političkog obrazovanja – drugim riječima, radi se o promicanje jednog pogleda kao apsolutne istine i vrijednosno jedine prihvatljive, te se jednostrano predstavljaju informacije. Cijeli niz slučajeva javlja se o području edukacije u EU-u – od zanemarivanja povijesnih uzroka nastanka samog EU-a, do ignoriranja suvremene problematike (primjerice neokolonijalizma) do podučavanja zajedničkog europskog nasljeđa na vrlo selektivan način (bez, primjerice, uključivanje jedne od rijetkih zajedničkih nasljeđa i identiteta većini EU država – Roma).
3. Nekritičnost i nedostatak pedagoške odgovornosti u prenošenju sadržaja djeci i mladima. Naime sam po sebi, ne nužno problematičan sadržaj, može postati politička indoktrinacija ako se prenosi na pogrešan način. Primjerice, dobivanje zadatka da djeca nacrtaju zastave i pjevaju himnu EU, može se zamijeniti provedbom analize raznih simbola koji se koriste na zastavama, raspravom o tome kako pokazujemo svoj individualni i grupni identitet uz radionicu izrade razredne zastave, novih ideja za nacionalne ili europske simbole te rasprava o tome kako ih različiti članovi grupe doživljavaju i prihvaćaju
4. Nedostatak kontrole i sustavnog pristupa uvođenju EU tema u obrazovni sustav. Očit je nedostatak napora koji bi postavio kriterije koji moraju biti zadovoljeni pri edukaciji o Europskoj uniji te osigurao da se oni i provode, posebno imajući u vidu da je poruka koju škole i obrazovno-odgojne ustanove šalju djeci poruka hrvatskog društva i svih nas, hrvatskih građana, a ne poruka jedne organizacije ili jednog nastavnika ili ravnatelja.

Na kraju, važno je naglasiti da ne apeliramo na smanjivanje, već povećanje rada s mladima u području političkih i građanskih tema te provođenje principa naznačenih u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Zalažemo se za rad s djecom i mladima koji je pedagoški osmišljen, odgovoran, sustavan, kritičan i interaktivan, odgajajući djecu i mlade da budu kompetentne osobe koje mogu pronaći, selektirati i promisliti informacije te na temelju njih donijeti vlastite odluke i zastupati vlastite interese.

Prilozi:

• Strategija EU kutka Foruma za slobodu odgoja
• Smjernice za uključivanje edukacije o Europskoj uniji u hrvatski obrazovni sustav  

Forum za slobodu odgoja poziva na okrugli stol i prezentaciju rezultata istraživanja Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri: Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj koje će se održati 13. prosinca 2011. godine s početkom u 12:30 sati u prostorijama Pogona, Kneza Mislava 11/I, Zagreb. Predviđeno trajanje okruglog stola je 2 sata. 

Zahvaljujući potpori Fondacije Rosa Luxemburg, Forum za slobodu odgoja u suradnji s udrugom Protagora u 2011. godini proveo je istraživanje o stavovima i iskustvima nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj. Svrha ovog istraživačkog projekta je doprinijeti smanjivanju diskriminacije i socijalne isključivosti te poboljšanju kvalitete i otvorenosti obrazovnog sustava.

Primarni cilj projekta bio je istražiti stavove nereligioznih roditelja prema religioznosti, kao i način na koji se religijske teme obrađuju u odgoju i obrazovanju njihove djece. Sekundarni cilj je doprinijeti razumijevanju nereligioznih stavova i praksi u Hrvatskoj, kao i potaknuti javnu raspravu o pravima i socijalnom uključivanju nereligioznih osoba i njihove djece u obrazovni sustav. 

Nakon prezentacije rezultata istraživanja te zaključaka i preporuka za poboljšanje trenutnog sustava predviđena je diskusija . Kao što je to navela uvodničarka u publikaciji koja će se prezentirati dr. Dinka Marinović Jerolimov „ovaj rad upućuje na pitanje koje u konačnici govori o stanju razvijenosti demokracije u hrvatskom društvu: je li rasprava (koja nije ni zaživjela) o religijskom obrazovanju u hrvatskim javnim školama završena ili se na razini države i društva ona može otvoriti u smislu propitivanja postojećeg i razmatranja alternativnih modela i pristupa?“.

Također napominjemo kako će svi sudionici okruglog stola dobiti primjerak publikacije autora Branka Ančića i Tamare Puhovski.

Forum za slobodu odgoja zahvaljujući potpori Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti provodi projekt "Primarna prevencija ovisnosti". Jedna od aktivnosti projekta je i obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti.

Povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti stručnjaci Foruma za slobodu odgoja izradili su nastavne pripreme o temama koje pokrivaju prevenciju alkohola, droga i pušenja kako bi nastavnicima omogućili da u svojim razredima na ovaj način obilježe taj mjesec.

Nastavne pripreme besplatno su  dostupne svim nastavnicima i stručnim suradnicima u Hrvatskoj, posebno onima koji su u svojim školama zaduženi za preventivne programe. Ovakvu praksu FSO provodi i za obilježavanje drugih međunarodnih dana (npr. Međunarodni dan tolerancije) i upravo se ova praksa pokazala korisnom i široko prihvaćenom od strane nastavnika. Nastavne pripreme su izrađene za 3 obrazovna stupnja (za učenike od 1. – 4. razreda, za učenike od 5. – 8. razreda te za učenike srednjih škola), a uključuju i radne listiće za učenike koje je moguće fotokopirati te koristiti u radu s učenicima.

Molimo sve nastavnike koji će neke od tema obrađivati sa svojim učenicima da nam dojmove i iskustva s radionica pošalju na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Materijali za preuzimanje:

• Nastavne pripreme povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti (2011)
  

Međunarodni dan tolerancije 16.11. je prilika da se svake godine podsjetimo na važnost tolerancije u suvremenim društvima. Posebno je to važno u društvima koja još uvijek razvijaju demokratsku kulturu i u kojima treba učiniti dosta napora da tolerancija postane sastavni dio privatnog i javnog života. Deklaracija o načelima tolerancije, donesena 16. studenog 1995. godine od Ujedinjenih naroda navodi:

„Tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti svjetskih kultura, oblika izražavanja i bivanja ljudi. Tolerancija se učvršćuje znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom misli, savjesti i uvjerenja.“

Forum za slobodu odgoja drugu godinu za redom, uz potporu Grada Zagreba, povodom Dana tolerancije pokrenuo je kampanju “Oboji svijet šarenim bojama tolerancije” čiji je cilj podići svijest o važnosti tolerancije u svakodnevnom životu te osobnog opredjeljenja i predanja u promicanju tolerancije u svojoj okolini.

Ana Karlović, voditeljica Medijacijskog centra Zagreb izjavila je kako je cilj akcije osvijestiti mlade i sve građane o važnosti tolerancije. „Mladima se nameću sve veći standardi savršenstva i uspjeha te oni postaju opterećeni sobom i sve manje tolerantni. Agresije i izolacije je sve više i koliko god pričali o demokraciji i toleranciji, pružamo im sve više primjera isključivosti i nasilja, ne samo u obitelji i medijima, već i načinom na koji čitavo društvo funkcionira“ nadodala je Karlović.

Svakodnevne situacije upozoravaju nas kako nasilje i agresija najčešće dobivaju znatno više pažnje i medijskog prostora od akcija koje potiču mir, nenasilje, toleranciju. Povijesni udžbenici pišu povijest ratova i sukoba, a mirovne kampanje zauzimaju marginalni prostor. Dok mladi sve češće rješavaju nesuglasice obračunima na Facebooku i šakama, dok djevojke sve češće u skupinama nasrću fizički na druge djevojke, dok se političari vrijeđaju i zaoštravaju retoriku u predizbornoj kampanji, dok su obračuni navijačkih skupina sve žešći, a socio-ekonomske razlike u društvu sve veće, pitamo se što učimo nove generacije? Imamo li volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da se radi o razlikama u političkom uvjerenju, vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama? Ili pak različitosti nama bliskih ljudi, prijatelja, partnera, članova obitelji? Možemo li se toj različitosti čak radovati i slaviti je?

Ovogodišnja akcija odvija se u Međunarodnoj godini volontiranja. Ovom prilikom bismo htjeli naglasiti da postoje mnogi volonteri i volonterke koji svojim izuzetnim doprinosom i osobnim naporima stvaraju tolerantnije društvo. Također, veliku ulogu u zalaganju i borbi za tolerantnije i demokratskije društvo imaju upravo organizacije civilnog društva – udruge.

Također ističemo kako je presudna uloga obrazovnog sustava da pruži primjer i omogući mladima da se sustavno upoznaju s građanskim obrazovanjem te idejama demokracije, tolerancije, nenasilne komunikacije i izgradnje mira. Iz tog razloga pozivamo nastavnice, nastavnike, stručne suradnike i suradnice, učenice i učenike da se pridruže obilježavanju ovog dana vlastitim radionicama, idejama, kreativnošću jer kako je to izjavio Sydney J. Harris: „Svrha je odgoja i obrazovanja pretvoriti ogledala u prozore.“

Forum za slobodu odgoja također želi istaknuti kako je upravo ovo predizborno vrijeme prilika da svi oni koji obavljaju javne dužnosti vlastitim primjerom promoviraju toleranciju, pluralizam i ljudska prava jer oni imaju i odgojnu ulogu budući da njihove postupke, izjave, načine ophođenja i odnos prema sugovornicima imaju utjecaj na mlade naraštaje.